Šupljonogi ariševac

Gljiva - Šupljonogi ariševac

GLJIVA ŠUPLJONOGI ARIŠEVAC

latinski naziv - Boletinus cavipes

Šešir: 6-12 cm, žutosmeđe, zlatnosmeđe, tamno do crvenosmeđe boje, kod mladog primjerka ispupčen do jastučast, ubrzo zaravnjen, pa spljošten. Površina u početku velurasta, ubrzo ljuspasto raspucana, rub oštar, s ostacima ovoja koji vise s njega.

Cjevčice: Pore žute do maslinastozelene, duguljastog pravougaonog oblika i nazubljene, prema obodu šešira su uže, cjevčice maslinastozelene, prirasle, blago silazne.

Drška: S jednim manje ili više izraženim svijetlim prstenom vlaknaste kožice, iznad njega žućkasta, ispod prstena žutobraonkasta i malo ušiljena; valjkastog je oblika, šuplja već u mladosti, prema osnovi zadebljela.

Meso: Žućkasto, sunđerasto, ne mijenja boju, miriše prijatno, na gljive, blagog je okusa.

Spore: 7-10,5/3-4 µm, glatke, otisak maslinaste oker boje.

Upotrebljivost: Gljiva je jestiva, ali je ugrožena vrsta (nije pronađen u Srbiji, prim.recenz).

Stanište: Raste pored ariša, od avgusta do oktobra.

Napomena: Zahvaljujući specifičnim osobinama kao što su vegetiranje pored ariša, ljuspasta površina šešira, šuplja drška i prsten, ova gljiva se obično ne brka s nekom drugom vrstom.