Gljiva šljivovača

Gljiva - Šljivovača

GLJIVA ŠLJIVOVAČA

latinski naziv - Entoloma clypeatum

Šešir: 4-10 cm, mesnat, u mladosti zvonolik, kasnije ravan sa izraženim centralnim ispupčenjem, glatke površine, higroskopan, crvenkasto smeđe boje, podvrnute ivice.

Listići: Veoma široki, rijetki, nepravilno nazubljene oštrice, ponekad prirasli za dršku, ponekad silazni, prvo bijeli zatim crvenkasti.

Drška: Visoka oko 10 cm, u početku je puna, zatim postane šuplja, vitka, prljavobijela.

Meso: Braonkasto, malo vlaknasto, miriše na sviježe brašno, ukus prijatan.

Spore: Velike, okruglasto uglaste, 9-12/8-10 µm, otisak roze boje.

Upotrebljivost: Jestiva, dobra gljiva.

Stanište: Raste u krugovima u voćnjacima, najčešće u šljivicama tokom proljeća.

Napomena: Šljivovaču je moguće pobrkati sa većim brojem sličnih gljiva iz roda Entoloma koje rastu u listopadnim šumama i veoma su otrovne. Zato je važno obratiti pažnju na stanište, za ishranu se smiju brati samo gljive koje rastu u voćnjacima, neposredno oko stabala voćki, a posebno šljiva. Slična i takođe jestiva je i bijela šljivovača (Entoloma sepium), koja osim u voćnjacima raste i na proplancima i livadama ispod gloga. Preporuka je da se ne sakuplja ako je van voćnjaka.