Rebrasta patuljica

Gljiva - Rebrasta patuljica

GLJIVA REBRASTA PATULJICA

latinski naziv - Galerina marginata

Šešir: 1,5-4 cm, oker do žutobraon boje, pretežno higrofan, kod mladog primjerka zvonasto-loptastog oblika, potom ispupčen i najzad ravan i raširen, blago ljepljive, masne površine. Rub, kad je vlažan, ima providne brazde, a kad je suh, uglavnom je ravan. 

Listići: Smeđe boje cimeta, zbijeni, ravno prirasli do silazni.

Drška: Iznad prstena je braonkasta, glatka, pri vrhu brazdasta, a ispod prstena, na braonkastoj osnovi je bjeličasto vlaknasto brazdasta i bez ljuspica; kod starog primjerka od osnove naviše crnosmeđa, šuplja, valjkastog oblika, s tankim, prolaznim prstenom.

Meso: Braonkasto, miris i ukus brašnasti (nikako ne probati).

Spore: 8-10,5/5-6 µm, sitno bradavičave, otisak svijetlobraon.

Upotrebljivost: Smrtno otrovna.

Stanište: Na mrtvom drvetu četinarskih, rjeđe i listopadnih šuma, uglavnom raste grmoliko, od jula do novembra.

Napomena: Ova gljiva sadrži istu otrovnu supstancu kao i smrtno otrovne pupavke. Jestivu planinsku panjevčicu (Pholiota mutabilis), sličnu otrovnoj rebrastoj patuljici, zbog toga treba da sakuplja samo dobar poznavalac gljiva.