Žuta đubretarka

Gljiva - Žuta đubretarka

GLJIVA ŽUTA ĐUBRETARKA

latinski naziv - Bolbitius vitellinus

Šešir: 2-5 cm, zlatnožute, limun ili hrom žute boje, potom sivosmeđe koja blijedi, u mladosti je jajastog ili kupastozvonastog oblika, potom ispupčen, najzad raširen, tankoga mesa, kožast; površina sjajna, fino vlaknasta, rub kod mladog primjerka providno izbrazdan, zatim naboran.

Listići: U mladosti žućkasti, potom oker i najzad boje žute rđe, slobodni.

Drška: Bjeličasta, na vrhu žućkasta, valjkasta, vitka, šuplja, jako lomljiva, površina brašnjava do glinasta.

Meso: Žućkasto, meko, bez mirisa i bez ukusa.

Spore: 12-13/6-7 µm, glatke, otisak boje smeđe hrđe.

Upotrebljivost: Nije jestiva gljiva.

Stanište: Na đubrenom zemljištu, na drvenim otpacima, na smetlištu, u blatu i truloj slami, od maja do oktobra.

Napomena: Vrlo atraktivno djeuje intenzivna zlatnožuta do žuta boja limuna zatvorenih šešira kod mladih primjeraka ove gljive. Međutim, raskošna boja ubrzo izblijedi i šeširi poprimaju neupadljivu sivosmeđu boju. Ovaj rod (Bolbitius) obuhvata samo oko pet vrsta i sve su to male, nježne pečurkice koje rastu ili na smetljištu, ili na drvenoj podlozi.