Gljiva jablanovača

Gljiva - Jablanovača

GLJIVA JABLANOVAČA

latinski naziv - Agrocybe cylindracea (Agrocybe aegerita)

Šešir: 3-15 cm, u mladosti duhanski smeđe boje, poluloptastog oblika, a zatim se otvara, izravnja, čak i izvrne na gore, boja blijedi preko svijetlije smeđe, okeraste, sve do bijele. Veliki, stari primjerci su tvrdi. Površina šešira je blago naborana, puna kapljastih, plitkih udubljenja, po vjetru često raspuca.

Listići: Gusti, izmješani sa kraćim listićima, nepravilno raspoređeni oko drške ili blago silazni, vezani zupcem. U mladosti prljavo bijeli, zatim braon, na kraju boje duhana.

Drška: Tvrda i vlaknasta, bijele boje, dugačka do 15 cm. Bosi bijeli, meki nepostojani prsten.

Meso: Bijelo, posmeđi od spora. Miris je izuzetno jak, kod zrelih primjeraka najviše podsjeća na prošek.

Spore: Eliptične 8-11/4,5-5,7 µm, otisak duhanski smeđe boje.

Upotrebljivost: Jestiva, odličnog kvaliteta, najbolja u gulašima.

Stanište: Izuzetno rasprostranjena vrsta u aluvijalnim ravnima rijeka. Raste na vrbama i topolima, ponekad na lipi i javoru, od proljeća do jeseni. Nema je u planinskim predjelima.

Napomena: Jablanovači je najsličnija proljetna vrsta rana livadarka (Agrocybe praecox), takođe jestivna, terikolna gljiva široko rasprostranjena po listopadnim šumama. Jablanovaču izdvaja njen specifični miris i šešir prekriven kapljastim udubljenjima, kao i stanište. Opasnosti od zamjene sa otrovnim gljivama nema.