Šumska rudnjača

Gljiva - Šumska rudnjača

GLJIVA ŠUMSKA RUDNJAČA

latinski naziv - Agaricus benesii

Šešir: 5-15 cm, prljavobijele boje, poluloptastog oblika, potom ispupčen, mesnat. Površina bez sjaja, starjenjem postaje ljuspasta do vlaknasta.

Listići: Sivkasti do roza, u starosti smeđecrni, jako zbijeni, slobodni.

Drška: Bijela, trbušasta, puna do šuplja, osnova vidno zadebljala, prsten dvoslojni, gornja strana brazdasta, donja nazubljena.

Meso: Bijelo, na mjestu ozlijede crveno, naročito na vrhu drške i na spoju sa šeširom dobija boju crvenu kao krv, prijatnog je mirisa i blagog ukusa.

Spore: 5-5.5/3,5-4 µm, glatke, otisak ljubičastocrne boje.

Upotrebljivost: Jestiva gljiva, ali je ugrožena vrsta.

Stanište: Četinarske i lišćarske šume, zatim uz pojedinačnu smrču na livadi, dobro uspjeva na krečnjačkom zemljištu, raste od juna do novembra.

Napomena: Šumska rudnjača je velika i jaka gljiva. Dobro može da se odredi zahvaljujući bjeličastom glatkom šeširu i mesu koje pocrveni. Ako se nađe na livadi, lako može da se pobrka sa poljskom pečurkom (A. campestris). Tek kada se presječe do izražaja dolazi meso koje postaje crveno, po čemu se ona i razlikuje od šumske rudnjače.