Gljiva šumarica

Gljiva - Šumarica

GLJIVA ŠUMARICA

latinski naziv - Agaricus silvaticus

Šešir: 5-15 cm, osnova bež boje, sitne ljuspice braonkaste, sredina malo intenzivnije boje. U mladosti je poluloptastog do zvonastog oblika, potom je ispupčen, a još kasnije ravan, s tupom grbicom.

Listići: Blijedosivkasti, zatim crvenkasti, kasnije čokoladnosmeđe boje, zbijeni, slobodni.

Drška: Bjeličasta ili sa sivoroza nijansom, vitka, na vrhu sužena. Površina sitno ljuspasta, osnova ponekad malo zadebljala i protkana bijelim micelarnim končićima, prsten je viseći, bijeli, s donje strane ljuspast.

Meso: Bijelo, na pritisak ili na mjestu reza poprima karmincrvenu boju, meko je, gotovo bez mirisa, blagog ukusa.

Spore: 4,5-6/3-3,5 µm, glatke, otisak purpurnosmeđe boje.

Upotrebljivost: Dobra jestiva gljiva.

Stanište: Četinarske šume, većinom pored smreke na nakupinama njenih četina, pojavljuje se često, od jula do oktobra.

Napomena: Šešir sa braonkastim ljuspicama i meso koje intenzivno pocrveni osobine su šumarice po kojima ona nepogrešivo može da se odredi. Sličan ali otrovan ljuskavi šampinjon (A. placomyces), koji takođe raste u šumi, poprima, naročito u predjelu osnove, žutu boju. Velika šumarica (A. langei) robustnija je i većeg rasta, a osim toga boja njenog mesa ne postaje tako intenzivna kao kod šumarice.