Žućkasta hrapavica

Gljiva - Žućkasta hrapavica

GLJIVA ŽUĆKASTA HRAPAVICA

latinski naziv - Cystoderma amiantium

Šešir: 1,5-4 cm, oker, sredina tamnija, u mladosti je loptastog oblika, potom ispupčen do zaravnjen i s grbicom, površina sitno zrnasta, u starosti mahom naborana.

Listići: Bijeli do krem, nisu suviše zbijeni, nejednake su dužine, ravno prirasli i zupcem vezani za dršku. 

Drška: Prljavookeržute boje, s uzlaznim, često nejasno vidljivim prstenom; od osnove do prstena je bjeličasta, ljuspaste, brašnaste do zrnaste povšine, po obliku valjkasta i vitka. 

Meso: Žućkasto, miriše na zemlju i zemljastog je ukusa.

Spore: 4-6/3-4 µm, glatke, otisak bijel.

Upotrebljivost: Nije jestiva gljiva.

Stanište: Livade i pašnjaci i četinarske šume, voli zemljište siromašno hranjivim materijama, pojavljuje se od septembra do novembra.

Napomena: U rod hrapavica (Cystoderma) spada oko deset vrsta gljiva. Sve one su mali saprofiti i ne dolaze u obzir za konzumiranje. Ipak, isplati se obratiti pažnju na ove male gljive i posmatrati ih jer su veoma lijepe.