Hrapavi bakrenjak

Gljiva - Hrapavi bakrenjak

GLJIVA HRAPAVI BAKRENJAK

latinski naziv - Gomphidius helveticus (Chroogomphus helveticus)

Šešir: 3-8 cm, braonkastonarandžaste osnove, prekriven tankom crvenkastom vlaknastom velurastom opnom; u mladosti je poluloptastog oblika, potom je ispupčen i najzad zaravnjen, izrazito mesnate sredine. Površina je mat, samo je pri vlažnom vremenu mazava, dok je rub dugačko podvijen.

Listići: Narandžastooker boje, a sazrevanjem spora postaju crnkasti; račvasti su, silazni.

Drška: Iste boje kao šešir, ponekad s više narandžastih tonova, s finim crvenkastim vlaknima, velurasta, jaka, puna, sužene osnove.

Meso: Žutonarandžasto, čvrsto, miriše na voće, blagog je ukusa.

Spore: 17-23/6-8,5 µm, glatke, otisak maslinastosmeđe boje.

Upotrebljivost: Dobra jestiva gljiva.

Stanište: U četinarskim šumama visokih planina, ispod smreke i dvoigličastih i petoigličastih vrsta borova; raste pojedinačno, rijetko u manjim grupama, od jula do oktobra.

Napomena: Višestruko se razlikuju dvije podvrste ove gljive, i to po veličini spora i po različitim staništima. Podvrsta tatrensis raste ispod smreke i borova, dok se podvrsta helveticus pojavljuje samo ispod jove.